[et_pb_section admin_label=”section”]
\n\t\t\t[et_pb_row admin_label=”row”]
\n\t\t\t\t[et_pb_column type=”4_4″][et_pb_text admin_label=”Text”]Zagreba\u010dki maraton je pokrenut 1992. godine na inicijativu tada\u0161njeg Izvr\u0161nog odbora Atletskog dru\u0161tva Veteran. Na prvoj trci, odr\u017eanoj 11. listopada 1992. g. na cilj je stiglo 70 sudionika, od \u010dega samo 4 \u017eene. Broj sudionika je tijekom godina sporo napredovao pa smo, primjerice, na petom izdanju imali tek 112 fini\u0161era (6 \u017eena). Ni sljede\u0107i petogodi\u0161nji period nije donio neki zna\u010dajniji “bum”. Cilja se u desetom jubilarnom zagreba\u010dkom maratonu dokopalo 158 maratonaca (14 \u017eena).<\/p>\n
Staza se dosta mijenjala u prvih 13 godina, sve do 2004. godine, kada je startno-ciljni prostor pomaknut u sami centar grada, na Trg Bana Jela\u010di\u0107a, s poluokretima u Dubravi i \u010crnomercu, \u0161to se pokazalo jednim od klju\u010dnih organizacijskih elemenata, koji je donio “novu eru” Zagreba\u010dkog maratona. Uvo\u0111enjem polumaratona godinu dana kasnije, osjetno se dobilo i na ukupnoj masovnosti, koja je od tada po\u010dela rapidno rasti. Zahvaljuju\u0107i tome, na 15. izdanju su se skupila 393 trka\u010da, od \u010dega 154 na maratonu (10 \u017eena) i 239 na polumaratonu (38 \u017eena). Daljnji tijek masovnosti je izgledao ovako:<\/p>\n
Dakle, u prvih 20 godina broj sudionika, najva\u017enija karakteristika bilo kojeg pa samim time i Zagreba\u010dkog maratona, se pove\u0107ao \u010dak 15 puta. Sada je to najmasovnija trka\u010dka priredba u zemlji, koja u svom glavnom programu skupi preko 1000 sudionika i gusto\u0107a na stazi je primjerena prosje\u010dnom europskom maratonu srednje klase. Istina, na samoj maratonskoj trci od 42 kilometra, rast je u posljednjih 5 godina nezamijetan. Najve\u0107i krivac za to je gotovo paralelni maraton u Ljubljani koji se svake godine odr\u017eava samo dva tjedna poslije Zagreba\u010dkog i na taj na\u010din prepolovi broj doma\u0107ih (ali i slovenskih) maratonaca, obzirom da je malo tko u stanju zavr\u0161iti dva maratona u kratkom razmaku od 15-ak dana. Prili\u010dno zadovoljavaju\u0107i je broj stranih sudionika, ukupno 247 (83 na maratonu + 164 na polumaratonu), \u0161to \u010dini gotovo \u010detvrtinu od ukupnog broja. Najvi\u0161e stranaca dolazi nam iz pograni\u010dnih zemalja: Slovenija (89), Bosna (31), Srbija (29) i Ma\u0111arska (13). Slijede Austrijanci (12), Nijemci (11), Poljaci (9), Amerikanci (8) itd. Ukupno je na zadnjem Zagreba\u010dkom maratonu bilo zastupljeno 28 zemalja, a zanimljivo je da je bilo predstavnika, osim iz Europe, sa svih preostalih kontinenata: Afrika (Kenija i Etiopija), Azija (Bahrein), Sjeverna (USA) i Ju\u017ena Amerika (Brazil) te Australija.<\/p>\n
Staza Zagreba\u010dkog maratona je jedna od najbr\u017eih maratonskih staza na svijetu. Ukupna visinska razlika cijele trase iznosi zanemarivih 5 metara, \u0161to ima malo koji maraton, a izdu\u017eeni pravac cijele rute, bez gotovo imalo usporavaju\u0107ih zavoja, sigurno omogu\u0107ava konstantnost tempa koji se reflektira na kona\u010dni rezultat. Vizualizacija staze je krajnje jednostavna, \u0161to tako\u0111er olak\u0161ava tr\u010danje u mentalnom smislu. Ina\u010de, mnogi maratonci ne vole tr\u010dati dva ista kruga, ali to je neminovnost relativno starih gradova s uskom gradskom jezgrom, koji ne \u017eele da im trka\u010di lutaju po stambenim \u010detvrtima i gradskim zabitima. Takva ustaljena praksa je na mnogim maratonima, \u0161to u na\u0161oj blizini (Ljubljana, Beograd, Skoplje, Radenci, Novi Sad), \u0161to na europskim (Amsterdam, Bratislava, Stockholm). Za vrlo nisku startninu kada je u pitanju maraton (150kn), svi sudionici dobiju, osim nastupa na trci, sudioni\u010dku majicu, lijepu fini\u0161ersku medalju i ru\u010dak po zavr\u0161etku natjecanja.[\/et_pb_text][\/et_pb_column]
\n\t\t\t[\/et_pb_row]
\n\t\t[\/et_pb_section]<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Zagreba\u010dki maraton je pokrenut 1992. godine na inicijativu tada\u0161njeg Izvr\u0161nog odbora Atletskog dru\u0161tva Veteran. Na prvoj trci, odr\u017eanoj 11. listopada 1992. g. na cilj je stiglo 70 sudionika, od \u010dega samo 4 \u017eene. Broj sudionika je tijekom godina sporo napredovao pa smo, primjerice, na petom izdanju imali tek 112 fini\u0161era (6 \u017eena). Ni sljede\u0107i petogodi\u0161nji […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"_et_pb_use_builder":"on","_et_pb_old_content":"Zagreba\u010dki maraton je pokrenut 1992. godine na inicijativu tada\u0161njeg Izvr\u0161nog odbora Atletskog dru\u0161tva Veteran. Na prvoj trci, odr\u017eanoj 11. listopada 1992. g. na cilj je stiglo 70 sudionika, od \u010dega samo 4 \u017eene. Broj sudionika je tijekom godina sporo napredovao pa smo, primjerice, na petom izdanju imali tek 112 fini\u0161era (6 \u017eena). Ni sljede\u0107i petogodi\u0161nji period nije donio neki zna\u010dajniji \"bum\". Cilja se u desetom jubilarnom zagreba\u010dkom maratonu dokopalo 158 maratonaca (14 \u017eena).\r\n\r\nStaza se dosta mijenjala u prvih 13 godina, sve do 2004. godine, kada je startno-ciljni prostor pomaknut u sami centar grada, na Trg Bana Jela\u010di\u0107a, s poluokretima u Dubravi i \u010crnomercu, \u0161to se pokazalo jednim od klju\u010dnih organizacijskih elemenata, koji je donio \"novu eru\" Zagreba\u010dkog maratona. Uvo\u0111enjem polumaratona godinu dana kasnije, osjetno se dobilo i na ukupnoj masovnosti, koja je od tada po\u010dela rapidno rasti. Zahvaljuju\u0107i tome, na 15. izdanju su se skupila 393 trka\u010da, od \u010dega 154 na maratonu (10 \u017eena) i 239 na polumaratonu (38 \u017eena). Daljnji tijek masovnosti je izgledao ovako:\r\n